Ukratko. Godine 1979. u grobnici na padini iznad doline Hinom u Jeruzalemu pronađena su dva sićušna smotana srebrna listića. Kad su ih nakon dugog i pažljivog rada odmotali, na njima je bio urezan Aronov blagoslov iz Tore: „Neka te Gospodin blagoslovi i čuva...” (Br 6,24-26). Svici potječu iz doba posljednjih kraljeva Jude, prije razaranja Jeruzalema, oko 600. pr. Kr. po svjetovnom računanju. To je najstariji poznati zapis nekog teksta koji imamo u Bibliji, stariji od svitaka s Mrtvog mora za otprilike četiri stoljeća.
Što kaže Pismo
U paraši Naso Bog daje Mojsiju riječi kojima Aron i njegovi sinovi trebaju blagoslivljati Izrael (Br 6,22-27). Blagoslov ima tri dijela: neka te Gospodin blagoslovi i čuva; neka ti Gospodin pokaže svoje lice i bude ti milostiv; neka Gospodin okrene svoje lice k tebi i dade ti mir. Na kraju Bog kaže: tako će stavljati moje ime na sinove Izraelove, i ja ću ih blagoslivljati (Br 6,27).
Što je pronađeno
Ketef Hinom („rame Hinoma”) je stjenovita padina zapadno od Starog grada, iznad doline Hinom. Ondje je izraelski arheolog Gabriel Barkay sa Sveučilišta u Tel Avivu 1979. istraživao niz grobnica isklesanih u stijeni iz doba Prvog hrama. Većinu su davno opljačkali, ali u jednoj se strop spremišta za kosti urušio i zatrpao sve što je bilo ispod. Kad su ga raščistili, ispod kamenja je ležalo oko tisuću predmeta: posuđe, nakit, vrhovi strijela, pečati. I dva mala srebrna smotuljka.
Bili su toliko sitni i krhki da ih nije bilo moguće jednostavno odmotati. Veći je dug oko 9,7 cm i širok 2,7 cm, manji tek oko 3,9 cm i 1,1 cm. Stručnjaci Muzeja Izraela odmotavali su ih polako, uz posebnu zaštitu, a tek tada se pokazalo da je u srebro urezano pismo. Svici su vjerojatno bili nošeni smotani oko vrata.
Što piše
Slova su starohebrejska, ona ista kojima se pisalo u doba kraljeva, prije nego što je u upotrebu ušlo kvadratno pismo. Tekst je urezan oštrim šiljkom i mjestimično oštećen.
Na manjem svitku čita se skraćeni oblik Aronova blagoslova: neka te Gospodin blagoslovi i čuva, neka ti Gospodin pokaže svoje lice i dade ti mir. Na većem je isti blagoslov, a prije njega riječi koje podsjećaju na Božji opis samoga sebe u Tori: Bog koji čuva savez i milost onima koji ga ljube i drže njegove zapovijedi (usporedi Izl 20,6 i Pnz 7,9).
Na oba svitka urezano je Božje ime, četiri slova JHVH.
Kada su nastali
Barkay je svitke datirao u kasno 7. ili rano 6. stoljeće pr. Kr., prema obliku slova i prema ostalim predmetima iz iste grobnice. To je doba posljednjih kraljeva Jude, od Jošije do Sidkije, prije nego što je Babilon razorio Jeruzalem i Hram (2 Kr 23-25). Godine pr. Kr. ovdje su po svjetovnom računanju; vremenska crta na ovom sajtu prati židovsko računanje godina.
Nekoliko je stručnjaka predlagalo mnogo kasniji datum, iz doba nakon povratka iz progonstva. Zato su svici 2004. ponovno snimljeni najnovijom tehnikom i iznova pročitani (Barkay i suradnici sa Sveučilišta Južne Kalifornije). Ta je analiza potvrdila raniji datum: prije razaranja Jeruzalema.
Koliko je sigurno: predmeti, mjesto nalaza i tekst blagoslova su nesporni. Datacija prije progonstva danas je većinsko mišljenje i potvrđena je novom analizom.
Oznaka: Čvrsto
Što to znači za tebe
Riječi koje je Bog dao Aronu nisu bile samo zapisane u knjizi. Netko ih je u Jeruzalemu, još dok je Hram stajao, dao urezati u srebro i nosio uz sebe. Blagoslov iz Tore bio je poznat i drag običnim ljudima Jude stoljećima prije svitaka s Mrtvog mora. Dio stručnjaka tvrdi da je Tora napisana tek nakon progonstva; ovaj mali listić srebra pokazuje da su njezine riječi u Jeruzalemu bile tu i prije.
I danas se isti blagoslov izgovara gotovo istim riječima. Kad čitaš parašu Naso, znaj da su te riječi preživjele razaranje grada, urušeni strop i dvadeset šest stoljeća pod kamenjem.
Pročitaj u Pismu: Br 6,22-27 Pnz 7,9
Gdje se danas nalazi
| Nalaz | Gdje |
|---|---|
| Srebrni svici | Muzej Izraela, Jeruzalem |
| Grobnice Ketef Hinoma | Jeruzalem, padina iznad doline Hinom (uz crkvu sv. Andrije) |
Izvori
- G. Barkay, M. Lundberg, A. Vaughn, B. Zuckerman, „The Amulets from Ketef Hinnom: A New Edition and Evaluation”, Bulletin of the American Schools of Oriental Research 334 (2004)
- Ketef Hinnom scrolls, Wikipedia (engleski)